Kako je sve počelo, povijest i budućnost baterija u automobilima!

Kako je osobna elektronika postala sve važnija krajem 20. stoljeća, rasla je i potražnja za manjim, snažnijim baterijama, prenosi RevijaHAK.

Korijeni modernih baterija mogu se pratiti do 19. stoljeća kada je britanski znanstvenik Michael Faraday demonstrirao upotrebu srebrnog sulfida i olovnog fluorida kao čvrstih elektrolita. Tijekom sljedećeg stoljeća razvoj baterija uglavnom je bio vezan uz laboratorijske eksperimente. Međutim, kako je osobna elektronika postala sve važnija krajem 20. stoljeća, rasla je i potražnja za manjim, snažnijim baterijama koje su trajale dulje od njihovih prethodnika.

Povijest baterija (kako ih je prepoznala tvrtka za analizu podataka i savjetovanje GlobalData):
600. pne. – Tales iz Mileta otkrio je da se električni naboj može stvoriti trljanjem krzna o staklo.
1740. – Izum Leyden Jara za pohranu električnog naboja. Povezani set staklenki stvara visoki napon, što zapravo postaje prva baterija.
1800. – Alessandro Volta izumio je Voltansku hrpu koja se sastoji od izmjeničnih diskova od bakra i cinka odvojenih s krpom koja je natopljena slanom vodom.
1834. – Michael Faraday prikazuje kretanje iona kroz tekuće i čvrste elektrolite.
1859. – Gaston Plante izumio je punjivu olovnu bateriju i 1881. godine Camille Faure otkriva kako ih proizvoditi.
1884. – Emil Warburg pokazuje vodljivost natrijevih iona kroz staklo.
1897. – Walther Nernst razvija Nernstovu svjetiljku koja zagrijava keramičku šipku do te mjere da postaje žarna.
1902. – Thomas Edison razvija bateriju željezo-nikal, kasnije dodajući litijev hidroksid elektrolitu kako bi poboljšao performanse.
1914. – Carl Tubandt i Erich Lorenz karakteriziraju vodljivost srebrnog jodida na visokim temperaturama.
1967. – Neill Weber i JT Kummer razvijaju natrijevo-sumpornu bateriju dok rade u Fordu. Kao elektrolit koriste čvrstu keramičku membranu.
1973. – Inženjer Motorole, Martin Cooper, uputio je prvi poziv s ručnog, nevezanog mobilnog telefona.
1975. – Peter Wright proizvodi prvi polimerni elektrolit, koji sadrži natrijeve i kalijeve soli sadržane u polietilen oksidu.
1976. – Exxon najavljuje litij-titan bateriju, ali ne može zaustaviti njihove eksplozije.
1980. – John Goodenough razvija litij-kobalt-kisikovu bateriju – preteču današnje litij-ionske tehnologije.
1982. – Nokia je predstavila automobil s telefonom od 10 kg.
1983. – Podružnica AT&T pokreće prvu komercijalnu staničnu mrežu za automobilske telefone.
1986. – Cijena nafte dramatično pada, što je natjeralo Exxon, GE i GM da zaustave svoja istraživanja nove tehnologije baterija.
1991. – Sony razvija prvu litij-ionsku bateriju za komercijalnu upotrebu za ručni fotoaparat.
1995. – Motorola predstavlja lagane mobitele MicroTac i StarTac na bazi litij-jona. Potonji je težio samo 87,9 g.
2006. – Tesla Roadster lansiran, pokrećući komercijalni posao s električnim automobilima.
2007. – Apple unosi promjenu na tržište s prvim iPhoneom, koristeći litij-ionske baterije.
2008. – GM je odabrao LG Chem za opskrbu baterijama za Chevy Bolt, sve do 2017. godine.
2009. – Obamina administracija odlučila je financirati razvoj tehnologije baterija i izdvojila 2 milijarde dolara saveznih sredstava.
2012. – Tvrtka A123 Systems, koju financira američka vlada, prijavljuje bankrot – jedan od mnogih od start up-ova baterija.
2014. – Tesla i Panasonic potpisali su ugovor o projektu Gigafactory za litij-ionske baterije vrijedan 5 milijardi dolara.
2014. – Tesla počinje prodavati Powerwall domaće i komercijalne sustave za pohranu energije.
2015. – Automobilska tvrtka BYD objavljuje najveći svjetski promet prodaje električnih automobila, uglavnom električnih autobusa u Kini.
2015. – Kineske tvrtke za pametne telefone Huawei i Xiaomi započele su prodaju Apple i Samsung uređaja na kineskom tržištu.
2016. – Tesla najavljuje cilj da proizvede 500.000 električnih vozila Modela 3 do 2018. godine.
2016. – Proizvodnja započinje u Teslinom Gigafactoryu.
2017. – Pojavljuju se prve serije Chevy Bolta i Tesla Modela 3.
2018. – Bolt i Model 3 prelaze u masovnu proizvodnju.
2021. – Električni Robo – taksi pokrenut u ‘kontroliranim zonama’ u nekolicini gradova.
2023. – Prvi EV-i pojavljuju se s SSD baterijama – oni će biti ograničeni na vrhunske modele.
2025. – Električni automobili čine 25% prodaje novih automobila.
2030. – Tržište litij-ionskih baterija doseglo je 100 milijardi dolara.
2030. – Uvođenje čvrstih baterija u masovna električna vozila koja omogućuju veći domet, brže vrijeme punjenja i veću sigurnost.

Izvor: Davor Andrić / RevijaHAK