– Advertisement –

U tekstu o prometnom eksperimentu s načinom kretanja i kočenja (držanje razmaka) u koloni, opisali smo kako praktički bez objektivnog razloga nastaje prometna gužva. No, zašto gužve nastaju i kada se otvore nove, velike ceste?

Ta se pojava zove Braessov paradoks, po matematičaru Dietrichu Braessu koji je 1968. primjetio pad prometnog protoka nakon dodavanja novih cesta u prometnu mrežu. Zašto dolazi do toga?

– Advertisement –

Braessov odgovor da se prenijeti ovako: ako svaki vozač odluči kretati se optimalnom rutom, a postoji velika brza cesta, može se dogoditi da se po toj cesti neće moći voziti predviđenom brzinom jer će svi vozači htjeti voziti baš tom rutom. Tako se vrijeme putovanja zapravo može produljiti.

Ovaj je fenomen opažen u Seulu, Stuttgartu, New Yorku, Bostonu, London, Rouenu i drugdje, a ekvivalentni fenomen opažen je i u ekološkim te elektroenergetskim sustavima. U nekim gradovima uklonjena je cesta ili zabranjen promet motornim vozilima po određenim dionicama, uz posljedično smanjenje vremena potrebnog za putovanje u prometu (moguće zbog nevoljkosti za putovanje po cestama nižeg ranga, odnosno, veća cesta bila je prometni atraktor).

Danas je za izbjegavanje gužvi korisna i GPS navigacija; makar vozili po poznatim trasama, upaljena navigacija može predložiti drugu optimalnu rutu do cilja, sukladno dostupnim podacima (npr. izbjegavanje detektiranih prometnih zastoja).

Budućnost upravljanja prometom sigurno leži u modeliranju i usmjeravanju prometnih tokova temeljenih na realnom stanju na cesti, komunikaciji automobila i prometne infrastructure, te predviđanju prometnih trendova.

– Advertisement –



Source link