Vozili smo: Opel Astra – AutopressHR
Prodajom Opela tvrtki Stellantis, poklopilo se značenje imena te velike kompanije nastale udruživanjem Fiat-Chrysler Automobiles i PSA grupe i tehnološkog i tržišnog nasljednika Kadetta, Astre.
Opel Astra prodavana je pod desetak različitih imena na raznim tržištima, od britanskog Vauxhalla preko australskog Holdena do američkog Buicka, a u trenutnoj varijanti, revitalizirana Astra razvijena je na 3. verziji PSA platforme za vozila C i D-segmenta (EMP2 V3). Opremom i cijenom pomaknuta je stepenicu više od Opela kakvi su na našem tržištu bili prodavani pod GM-om, a salon Opel Kozina ustupio nam je Astru L na probnu vožnju.
Novi Opel stilski jezik pozna se i na karoseriji (pogotovo na maski) i u dizajnu unutrašnjosti, a tekstilni sicevi se čine udobnijima za dulje vožnje i od nekih skupljih konkurenata iz C-segmenta. Viši stupanj dodatne opreme nove Astre odražen je i u višoj početnoj cijeni, no stvari koje vozač svakodnevno koristi i ima u vidnom polju, poput infotainment sustava i rikverc kamere izvedene su kvalitetno i ugodno ukomponirane u kabinu. I ergonomija upravljanja klimom, radijem, navigacijom i ostalim sustavima je izvedena kvalitetno jer koristi fizičke gumbe, osim za pristup pojedinim postavkama automobila dostupnim preko ekrana na dodir.
Trenutno su u ponudi 1.2 trocilindarski i 1.6 četverocilindarski turbobenzinski motori (1.6 je u PHEV varijanti) te 1.5 turbodizelski motor. U našoj probnoj Astri je upravo taj 1.5 d, razvijen iz zajedničkog Ford-PSA temelja, a u ovoj varijanti daje 130 KS. Ručni mjenjač po osjećaju šaltanja nije se puno promijenio, što možda govori o većem koncentriranju Opela (pa i PSA) na korištenje automatskih mjenjača.
Makar koristi torzijski tip stražnjeg ovjesa, Astra nije neudobna na lošijim cestama. Upravljanje će za neke ukuse biti prelagano, ali je precizno. Ukupno, Astra je naštimana za vožnje lakšeg i srednjeg tempa i u tom području odrađuje svoj posao sasvim pristojno.
