Deset načina na koje zima utječe na potrošnju goriva

Prosječne zimske temperature donose neke praktične promjene u vožnju i automobil. One nastaju prvenstveno zbog stezanja materije i smanjene električne vodljivosti pri hlađenju; pogledajmo deset svakodnevnih i praktičnih načina na koje zima utječe na automobil. Navedene stavke su relativno sitne, ali one sve skupa, kroz više ponavljanja i preko više kilometara, daju mjerljivu i opće primijećenu povećanu potrošnju goriva zimi.

1. Termički gubici
Motor radi po nekom termodinamičkom ciklusu (npr. Ottovom). Izgaranje smjese zraka i goriva proizvodi toplinu (ekspanzija) koju motor pretvara u korisni rad. Dok nije zagrijan (a dulje mu treba da postigne optimalnu temperaturu zimi pa je ukupna potrošnja viša, pogotovo pri kraćim rutama), materijal motora (npr. stijenke cilindra ili čelo klipa) na sebe preuzima dio korisne topline. Uz to, dok se npr. klip ne zagrije i zbog toga raširi, karike i cilindar se pojačano habaju. Naravno, s razvojem legura i posebnog režima rada za vrijeme hladnog starta, ti se problemi umanjuju, ali i dalje motor troši više goriva dok je hladan (djelom i jer radi s bogatijom smjesom dok se ne zagrije).

2. Viskoznost
Motorno ulje je viskoznije i gušće kad je hladno, pa osim što mu treba dulje da stigne do svih predviđenih mjesta u motoru, pruža veće otpore (isto vrijedi i za ulje u mjenjačkoj kutiji), a time raste i potrošnja (jer se veći dio snage motora koristi za osiguravanje cirkulacije ulja).

3. Gustoća zraka
Hladniji zrak je gušći zrak pa pruža i veći otpor, što više dolazi do izražaja na većim brzinama (jer otpor ne raste linearno).

4. Tlak zraka
Iz istog razloga, pada tlak u gumama. U pneumatiku je volumen zraka (ili plina poput dušika) koji hlađenjem postaje gušći i pada tlak u gumi. Neki proizvođači guma i automobila preporučuju tlak za zimske uvjete, često za oko pola bara viši nego inače. Treba imati na umu da se u vožnji (zavoji, autoput) guma i zrak u njoj zbog trenja zagriju pa tlak raste.

5. Aditivi
Opskrbljivači u goriva za zimu dodaju aditive radi prevencije zaleđivanja. Ti aditivi i njihovi efekti ovise o točnoj namjeni, rasponu temperatura, gorivu (benzin ili dizel) itd., ali jedna posljedica je pad snage motora ili viša potrošnja goriva jer u litri goriva ima više nečega što nije gorivo.

6. Akumulator
Zbog svojstava akumulatora i elektrokemijskih reakcija u njima, niske temperature (ne računajući efekt supravodljivosti) uzrokuju veće unutarnje otpore, smanjuju efektivni kapacitet akumulatora. Zimi se akumulator brže prazni, a alternator ga mora više puniti; u konačnici, dodatni dio snage motora odlazi na punjenje akumulatora, tj. povećava se potrošnja u zadanom vremenu ili kilometrima.

7. Grijanje
Kao što ljeti motor mora dio snage potrošiti na pogon kompresora klime, tako zimi više troši na punjenje akumulatora koji opskrbljuje strujom elemente za grijanje poput grijača siceva ili odmrzivača stakla. Većina automobila napaja električne uređaje iz rada motora. K tome, ugodno je zagrijati kabinu prije vožnje, ali novi auti nemaju puno koristi od grijanja motora u leru jer su efikasniji po pitanju otpadne topline od prošlih generacija motora. Većina ih je računalno regulirana dok su hladni, ali nikada nije dobro gaziti hladni motor niti ga nakon takve vožnje odmah ugasiti.

8. Gume
Zimske gume, osim mekše smjese, koriste i posebni profil (lamele) kako bi osigurale prijanjanje u zimskim uvjetima; u suhim i toplijim uvjetima pružaju nešto veći otpor kotrljanja nego ekvivalentne ljetne gume pa automobil nešto više troši. Dodatni faktor pri povećanju potrošnje je okretanje guma u mjestu na skliskoj cesti (jer se energija za okretanje kotača ne iskoristi za pokretanje vozila).

9. Gorivo
Navedimo i dva efekta koji povoljno utječu na potrošnju. I gorivo u rezervoarima benzinskih pumpi se zgusne ako se ohladi pa se u litri obujma dobije nešto više goriva (veći broj molekula u istom prostoru). No, gorivo je transportirano i skladišteno u kontroliranim uvjetima, a pumpe su kalibrirane na određene temperaturne raspone. Princip vrijedi, ali efekt ovisi o tome kako pumpe postupaju s gorivom i mjerenjem pri prodaji.

10. Usis
Drugi povoljni efekt više je vezan uz snagu, ali posredno i uz potrošnju, a tiče se ponovo većeg broja molekula u istom obujmu. Kako smo spomenuli i pri točki o otporu zraka, hladni zrak je gusti zrak. Zrak u usisnoj grani će zato biti bogatiji kisikom i motor će sukladno tome (ako je ispravan, tj., ako su odgovarajući senzori ispravni) prilagođavati udio goriva u smjesi. Okvirno, tako se ista ubrzanja postižu s manje gasa.