Sredinom 1970-ih VAG je na tržište izašao s paletom modela nazvanih po vjetrovima i strujama, dizajniranih u talijanskom Italdesignu (pod dirigiranjem Giorgetta Giugiara) i temeljenim na novim platformama. Tako su Volkswagen modeli osuvremenjeni prednjim pogonom, vodenim hlađenjem i motorom pod prednjom haubom, makar se stara i uspješna formula zadržala u modelima Buba i Transporter, kao i u nekim kupeima poput Karmann Ghie ili raznih kupea za južnoameričko tržište.

Dio te priče je i Golf, koji se počeo proizvoditi 1974. i održao je popularnost sve do trenutne, osme generacije. Od brojnih karoserijskih varijanti i derivata za razna tržišta (npr. Rabbit za SAD, Karmannova kabriolet izvedba, raznobojni Harlequin itd.), spomenimo neke rjeđe i sportske izvedbe ovog automobila.


GTI
Razvijen kao skunk projekt (skunkworks termin dolazi od anegdotalnog spoja događaja iz američkog stripa i neformalne, specijalizirane ekipe za razvoj Lockheed Martin SR-71 Blackbird zrakoplova), sastavljen od po tiho razvijanog ovjesa, šasije, te dijelova Audija (npr. Bosch K-Jetronic ubrizgavanje) i testiranja na bazi Scirocca. Ime navodno dolazi od kratice Gran Turismo Iniezione, a projekt je uprava VW-a odobrila 1975. Prvi Golf GTI tako dolazi na tržište 1976. Kombinacija crvene lajsne na maski, ručice mjenjača stilizirane prema loptici za golf, kariranog uzorka tapecirunga siceva, poboljšanog ovjesa i živog motora stvorili su praktični, ali i zabavni sportski automobil. No, o tituli prvog hothatch auta može se raspravljati, pogotovo ako posegnemo u klasu manje automobile konstruirane prema istom receptu prednjeg pogona, prostora u kabini, motora ispred vozača i cjenovne pristupačnosti.

 

GTD
S Golfom IV, GTI dobio je turbo prednabijanje, ali od početka i Golfa I postojao je i GTD; u Golfu jedinici to je bila efikasna kombinacija turbodizelskog motora i ovjesa od modela GTI.

 

citySTROMer
Još od 1980-ih i Golfa Mk2, postojala je električna varijanta Golfa, koja se pod imenom citySTROMer nudila i za Mk3 te derivate Golfa poput Jette. Početkom 1980-ih proizvedena je i mala serija eksperimentalnih Golf 1 citySTROMer varijanti. VW je u Golfu V testirao hibridne pogone, a s trenutnim modelom, Golf osmicom, dolazi i mild hibrid eTSI.

Country
Golf Country proizvodio se u Austriji u suradnji sa Steyr-Daimler-Puchom, koristio je Synchro pogon na sve kotače, podignutu i zaštićenu podnicu, bullbar zaštite i dulji hod ovjesa. I na našim cestama vozi nekoliko primjeraka ove zanimljive varijante Golfa II.

R32
Golf Mk4 i Mk5 nudili su se i u R32 izvedbi. Mk4 R32 nudio se uz DSG, ESP, Haldex 4motion sustav i, naravno, 3.2 VR6 motor. U Golfu V, R32 verzija davala je 250 KS i 320 Nm. Osim GTI i R verzija, prodavale su se razne specijalne edicije Golfova, od kojih su neke bile vizualni paketi posebni po elementima interijera ili karoserije, a neke i mehanički, s posebnim pogonima ili ovjesima.

G60 i Twincharger motori
Golf je koristio i G-lader, kao i na Golfu temeljeni Corrado. Ti su modeli iz 1980-ih i 1990-ih, prednabijeni spiralnim mehaničkim kompresorom nosili oznaku G60, a 2000-ih se pojavio Twincharger TSI motor, ugrađivan između ostalog u Golf V i VI. Taj je 1.4 TSI motor od 140 i 160 KS koristio princip proslavljen na pistama u Lanciji Delti S4, a na cestama u Nissan Micri Super Turbo; na niskim okretajima u motor je zrak šopao kompresor, a na visokima je posao preuzeo turbo. Tako se izbjegne turbo rupa i osigura iskoristivost momenta kroz cijeli raspon okretaja, ali visoka cijena i problemi s uljem (moguće povezani s ugradnjom tog istog motora pod haube raznih VAG modela, pod raznim kutevima) skratili su tržišni vijek ovog zanimljivog motora ugrađivanog u Golfove.

Rallye i Limited
Na temeljima Golfa II, Rallye Golf i kasniji Golf Limited ističu se po vanjskim razlikama (npr. kockasta svjetla kod Rallyea), felgama, unutarnjom opremom (npr. koža, električni podizači prozora), a koristili su Synchro pogon i 1.8 G60 motore s kompresorskim prednabijanjem (G-punjač). Ovo su bili najjači i najopremljeniji sportski Golfovi u svoje vrijeme (kasnih 1980-ih i početkom 1990-ih), djelomično ručno sastavljani u VW Motorsport odjelu. Proizvedeno ih je malo, koštali su kao nekoliko osnovnih Golfova, a s 210 KS i ubrzanjem 0-100 km/h za 6,4 s ostali su najbrži Golfovi skroz do 2003. i Golfa IV R32.

(naslovna fotografija: Tomislav Keglević)




Source link