VJEROVALI ILI NE, ali ostalo nam je u Hrvatskoj još samo 13 godina za kupnju novog dizelaša ili benzinca. GLASGOW COP 26: Volkswagen, Toyota, Renault-Nissan i Hyundai-Kia, Peugeot, Fiat, Citroen, Honda, Opel… nisu bili među potpisnicima deklaracije klimatskog samita, a Hrvatska se obavezala prekinuti prodaju benzinaca i dizelaša do 2035! DOGODIO SE EKO DEBAKL!!! Uz sve to Hrvatska i Zagreb ne idu ruku pod ruku u eko budućnost!

Jedni smo od rijetkih potpisnika! Nema tu ni Nijemaca, ni Francuza, ni Talijana… Debakl je do Glasgowa 26, bar kad je riječ o tranziciji voznog parka na obnovljive izvore energije!!! Svega je 24 “razvijenih” država stavilo potpis na deklaraciju te njih još 10. Između samo 34 države popisnice je Hrvatska, no začudo, Zagreba nema među prvih tridesetak gradova koji su potpisali globalnu ekološku deklaraciju COP 26!


Iako se očekivalo da će velikI proizvođači automobila do 2035. prodavati samo aute i kombije s nultom emisijom to se na summitu COP 26 nije dogodilo. Samo je 34 država potpislo deklaraciju i samo su rijetki, nerijetko marginalni proizvođači odlučili biti tako predani i optimistični. Najpoznatiji koji su se obavezali već do 2035. odbaciti fosilna goriva su Ford, General Motors, Volvo, Daimler AG’s Mercedes-Benz, kineski BYD Co Ltd te Jaguar i Land Rover, dio indijske kompanije Tata Motors Ltd.

Svoj potpis nisu stavili ni svi oni proizvođači iz Kine i SAD-a, tako da se može zaključiti kako je Summit, bar kad je riječ o autoindustriji, završio poražavajuće, kad je o ekologiji riječ.

Kina i SAD, koje su najveća svjetska tržišta automobila, također nisu bile na popisu potpisnika.

Od svjetskih vlada, Hrvatska je jedna od rijetkih koja je bezuvjetno potpisala COP 26 deklaraciju. Razumljivo što zbog želje da bude među najprogresivnijima, a što zbog gole istine. Mi si “autofosilnom industrijom” problema nemamo, jer jednostavno nemamo autoindustrije. Oduvijek smo bili jaki na riječima, puno slabiji na djelu. Zašto smo mi to učinili, a ne i Kinezi, Nijemci, Francuzi, Amerikanci, Talijani… krajnje je jednostavno. Oni na taj problem gledaju puno kompleksinije i svjesni su kako bez osiguranja prave infrastrukture neće biti moguće eliminirati smrdljive i štetne benzince i dizelaše u tako kratkom periodu. Evo država čiji je najviši vrh potpisao deklaracju COP 26:

To su njih jedva 24! Svi ostali, su u raznim oblicima, još uvijek na Vi s popunim prelaskom auto industrije na obnovljive izvore energije već da 2030. godine: Austrija, Azerbejdžan, Kambodža, Kanada, Cape Verde, Čile, Hrvatska, Cipar, Danska, El Salvador, Finska, Island, Irska, Izrael, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Urugvaj.

U čemu je problem s električnim automobilima? COP26 bio je poseban

Svjetski čelnici sastali su se u Glasgowu kako bi riješili klimatsku krizu za COP26, a autoindustrija bila je u fokusy! Nažalost, većina se još nije u pravom obliku pridružilo ekološkoj agendi. Boris Johnson i ostali čelnici zasigirno ne mogu biti time zadovoljni! Očito, bezbroj je još prepreka na putu do naše ‘potpuno električne’ budućnosti!

Deklaracija, koja je donesena na klimatskom summitu COP 26 u Glasgowu, pozvala je potpisnike da ubrzaju globalni prijelaz s automobila koji koriste fosilna goriva na vozila s nultim emisijama, što uključuje električne automobile i vozila na vodikove gorive ćelije. Sporazumom koji su potpisale vlade, regionalne i gradske vlasti diljem svijeta potpisnici se obvezuju da će do 2035. godine prekinuti prodaju novih automobila koji proizvode emisiju štetnih plinova na “vodećim tržištima”, a na globalnoj razini do 2040. godine.

Investitori i banke rekli su da će podržati tranziciju, a neki vlasnici voznih parkova obećali su da će svoje vozne parkove automobila i kombija učiniti zelenim.

Tko se prijavio na listu?

Neki veliki proizvođači automobila bili su također potpisnici, uključujući Ford, General Motors, Jaguar Land Rover, Mercedes-Benz i Volvo.

Vlade koje su se prijavile uključivale su osim Hrvatske i Kanadu, Dansku, Indiju, Irsku, Meksiko, Nizozemsku, Novi Zeland, Švedsku i Veliku Britaniju, iako je recimo Britanija već rekla da će zabraniti prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila i prje, već od 2030.

Neki američki gradovi i države su potpisnici, uključujući New York i Kaliforniju.

Tko je bio odsutan s popisa?

Dok su se neki dijelovi SAD-a, poput Dallasa, Los Angelesa i New Yorka, prijavili, sam SAD, koji je najveće tržište automobila, ostao je van s popisa.

Kina, koja je drugo najveće tržište automobila, također je izostala. Njemačka, najveće tržište automobila u EU, nije se prijavila.

Najveći svjetski proizvođači automobila, VW i Toyota, nisu bili na listi, uz konkurentske automobilske divove Renault-Nissan i Hyundai-Kia.

Volkswagen, koji je nedavno predstavio svoj električni SUV ID.5, iznimno je iskreno nastupio u Škotskoj i kazali su kako je sve to upitno, jer sama proizvodnja električne energije u SAD-u i Kini još uvijek se uvelike oslanja na sagorijevanje fosila goriva.

Glasnogovornik Volkswagena je rekao da velika tržišta koja se oslanjaju na fosilna goriva za proizvodnju električne energije degradiraju obećanja da će se do 2035. prodavati samo električni i drugi automobili s nultom emisijom! Dodali su: “Samo smo samo realni.” Vjerujemo da ubrzani prijelaz na elektro mobilnost mora ići u skladu s energetskim prijelazom na 100 % obnovljive izvore energije”,

Volkswagen grupa stoga je odlučila ne potpisati izjavu u ovom trenutku.

Toyota, koja je svoje prve komercijalno proizvedene električne automobile postavila na cestu, sada još daleke 1997., rekla je da će “pružiti najprikladnija vozila, uključujući proizvode s nultim emisijama, kao odgovor na različita gospodarska okruženja, čistu energiju i spremnost infrastrukture za punjenje, industrijsku politiku i potrebe kupaca u svakoj zemlji i regiji”.

Jesu li električni automobili stvarno zeleni?

Svaka rasprava na društvenim mrežama o ekološkim prednostima električnih automobila neizbježno će spomenuti ‘otisak’ proizvodnje baterije vozila ili postaviti pitanje kako se proizvodi električna energija koja ga puni. No, stručnjaci se slažu da su električna vozila bolja za okoliš i poboljšavaju kvalitetu zraka u urbanim područjima.

Izvješće Britanske vlade “The Road to Zero” kaže: “Električna vozila imaju znatno niže emisije stakleničkih plinova od konvencionalnih vozila, čak i kada se uzme u obzir električna energija koja se koristi za proizvodnju baterija.” Greenpeace se slaže i izvještava da: “…stvarnost je da električni automobil ima otprilike polovicu utjecaja na klimu tijekom svog životnog vijeka u usporedbi s prosječnim automobilom.”

Martin Kaiser, izvršni direktor Greenpeacea u Njemačkoj, smatra da je izostanak najvećih ekonomija i proizvođača “uvelike zabrinjavajući”.

I što je onda brzo, konačno i najbolje rješenje

Cijeli svijet usredotočio se na automobilsku industriju i na 2030. i 2035. kao zadnjim rokom za prelazak na obnovljive izvore energije. Kako stvari stoje neće to ići baš lako.

Što je s proizvodnjom baterija?

Kruže glasine da se plemeniti metali koji se koriste u baterijama rudare tehnikama koje su štetne za planet, pa čak i za ljudska prava. Najveći problemi su oko litija i kobalta, tvari koje su bitan dio baterija u automobilima i tisućama drugih uređaja na baterije.

Automobilske tvrtke su netransparentne i ne otkrivaju uvijek odakle ti metali dolaze u lancu opskrbe. BMW, na primjer, nabavlja litij iz australskih rudnika i sada proširuje bazu dobavljača kako bi litij dobio iz Argentine, gdje se sirovina dobiva iz slane vode iz slanih jezera.

Proizvođači automobila žele minimizirati upotrebu ovih plemenitih metala u baterijama, jednostavno zato što su vrlo skupe. Boffins radi na načinima smanjenja ili čak zamjene litija i kobalta u cijelosti, s budućom tehnologijom baterija poput natrijevih iona koji obećavaju.

Što se događa s baterijama kada se auto reciklira?

Akumulatori automobila jednostavno su previše korisni da bi se bacali. Čak i nakon desetljeća korištenja, prosječno pakiranje i dalje će imati dovoljno kapaciteta za nekoliko dana rada prosječne kuće s jednim punjenjem. To znači da postoji spremna potražnja za starim automobilskim baterijama koje će se koristiti za skladištenje energije i pomoći u ravnoteži električne mreže pri korištenju obnovljivih izvora energije.

Već postoji nekoliko pilot-programa koji hvataju višak energije iz vjetra i sunca prije nego što je unesu u mrežu u vrijeme velike potražnje.

Ovaj “drugi život” znači da se očekuje da će baterije imati još jedno desetljeće korištenja prije nego što se na kraju recikliraju kako bi se dobili plemeniti metali.

Je li vodik bolji?

Postoji velika rasprava o tome podržavamo li svi pogrešnog aduta s električnim vozilima na baterije i je li budućnost doista u vodiku. Plin se odista može ekstrahirati propuštanjem struje kroz vodu. Zatim se može, ili spaliti kao konvencionalno gorivo, ili koristiti u gorivim ćelijama za stvaranje električne energije za pogon električnih motora.

Punjenje goriva u automobil na gorive ćelije je brzo i domet je obično veći od električnog automobila – Toyota Mirai na primjer može preći 650 km po spremniku.

Ipak i tu postoji nekoliko nedostataka. Prvi je oko infrastrukture i problemi s tlačenjem i skladištenjem vodika.

I što je onda rješenje

Cijeli svijet usredotočio se na automobilsku industriju i na 2030. i 2035. kao zadnjim rokom za prelazak na obnovljive izvore energije. Kako stvari stoje neće to ići baš lako.

Pametni i brzi punjači, obnovljivi izvori energije, infrastruktura i nadogradnje pripremaju opskrbnu mrežu, baterije drugog vijeka puno su veći problem, od same autoindustijre koja se jednostavno i brzo može prilagoditi. Upravo u globalnim rješenjima i osiguraju infrastrukture odvijat će se i proces, a i brzina implementacije prelaska svijeta s fosilnih na obnovljiva goriva. Potrebno je još puno raditi na mrežama za punjenje, učiniti je pristupačnom za sve. Infrastruktura je ključ promjena, a sama autoindustrija može sve, pa i u kraćem roku. Upravo iz tog razloga mnogi su skeptični i nisu stavili svoj potpis na deklaraciju COP26. Kako god, ako ste dobro shvatili, ostalo nam je u Hrvatskoj još samo 13 godina za kupnju novog automobila koji koristi benzin ili dizel kao glavni izvor energije.

POTPISNICI DEKLARACIJE:
A. Vlade na razvijenim tržištima
Austrija
Azerbejdžan
Kambodža
Kanada
Cape Verde
Čile
Hrvatska
Cipar
Danska
El Salvador
Finska
Island
Irska
Izrael
Litva
Luksemburg
Nizozemska
Novi Zeland
Norveška
Poljska
Slovenija
Švedska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Urugvaj

B. Vlade na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju
Dominikanska Republika
Gana
Indija – motori na dva i tri kotača čine više od 70% globalne prodaje i više od 80% u Indiji. Sve bi vlade također trebale podržati prijelaz ovih lakih vozila na vozila s nultom emisijom
Kenija
Meksiko
Maroko
Paragvaj
Ruanda
Turska
Ukrajina

C. Gradovi, države i regionalne vlasti
Akureyri
Ann Arbor
Atlanta
Australski glavni teritorij
Barcelona
Bologna
Bristol
Britanska Kolumbija
Buenos Aires
Kaliforniji
Katalonija
Pokrajina Catamarca
Charleston
Dallas
Firenca
Pokrajina Gangwon
Pokrajina Jeju
La Paz
Lagos
Los Angelesu
New Yorku
New York City
Sjeverna Irska
Quebec
Reykjavik
Rim
san Diego
San Francisco
Santa Monica
Sao Paolo
Škotska
Seattle
Grad Sejong
Seula
Vlada Sikkima
Južna Australija
Pokrajina Južni Chungcheong
Ulsan Metropolitan City
Viktorija (Australija)
Walesa
Washington (država)

D. Proizvođači automobila
Električna vozila Avera
BYD Auto
Etrio Automobiles Private Limited
Ford Motor Company
Gayam Motor Works
General Motors
Jaguar Land Rover
Mercedes-Benz
MOBI
Kvantni motori
Volvo automobili




Source link